{"id":3164,"date":"2016-12-15T11:35:02","date_gmt":"2016-12-15T10:35:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/?page_id=3164"},"modified":"2021-01-14T13:57:08","modified_gmt":"2021-01-14T12:57:08","slug":"doktorske","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/?page_id=3164&lang=sr","title":{"rendered":"Doktorske"},"content":{"rendered":"<h2 style=\"text-align: justify;\"><strong>Modul doktorskih akademskih studija \u2013 Primenjena istra\u017eivanja u medicini sporta i motornim ve\u0161tinama<\/strong><\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-row\">\n<div class=\"su-column su-column-size-3-4\"><div class=\"su-column-inner su-u-clearfix su-u-trim\">Katedra Medicine sporta je u \u0161kolskoj 2015\/16. god., akreditovala novi Modul doktorskih akademskih studija na Medicinskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu. Naziv modula je: <strong>Primenjena istra\u017eivanja u medicini sporta i motornim ve\u0161tinama<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pravo upisa na Modul Primenjena istra\u017eivanja u medicini sporta i motornim ve\u0161tinama imaju studenti sa zavr\u0161enim:<\/p>\n<ol style=\"text-align: justify;\">\n<li>integrisanim akademskim studijskim programom iz medicinskih nauka u trajanju od 6 godina (360 ESPB); ili<\/li>\n<li>akademskim studijama Filozofskog fakulteta-odsek psihologija, Fakulteta za sport i fizi\u010dko vaspitanje i Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, koja su na prethodnim nivoima studija ostvarila najmanje 300 ESPB.<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\"><\/div><\/div>\n<div class=\"su-column su-column-size-1-4\"><div class=\"su-column-inner su-u-clearfix su-u-trim\"> <div class=\"su-list\" style=\"margin-left:0px\">\n<ul>\n<li><i class=\"sui sui-file-word-o\" style=\"color:#234692\"><\/i> <a href=\"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Citiranje-literature-u-naucnom-radu.pdf\">Citiranje u nau\u010dnom radu<\/a><\/li>\n<li><i class=\"sui sui-file-word-o\" style=\"color:#234692\"><\/i> <a href=\"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Izjava-o-prijavljenoj-temi.docx\">Izjava o prijavljenoj temi<\/a><\/li>\n<li><i class=\"sui sui-file-word-o\" style=\"color:#234692\"><\/i> <a href=\"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/MolbaNV.doc\">Molba Nastavnom ve\u0107u<\/a><\/li>\n<li><i class=\"sui sui-file-word-o\" style=\"color:#234692\"><\/i> <a href=\"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Podaci-o-mentoru.doc\">Podaci o mentoru<\/a><\/li>\n<li><i class=\"sui sui-file-word-o\" style=\"color:#234692\"><\/i> <a href=\"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Prijava-teme.doc\">Prijava teme<\/a><\/li>\n<li><i class=\"sui sui-file-word-o\" style=\"color:#234692\"><\/i> <a href=\"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Uputstvozaprijavutemedoktorskedisertacije-1.pdf\">Uputsvo za prijavu teme<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<\/div> <\/div><\/div>\n<\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-heading su-heading-style-default su-heading-align-left\" id=\"\" style=\"font-size:15px;margin-bottom:20px\"><div class=\"su-heading-inner\">U prvom semestru, u okviru svih modula doktorskih akademskih studija nalaze se dva obavezna predmeta i dve obavezne aktivnosti (30 ESPB ukupno): <\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>RUKOVODIOCI MODULA<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-table su-table-alternate\">\n<table>\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"left\" width=\"152\"><strong>Rukovodilac<\/strong><\/td>\n<td align=\"center\" width=\"349\"><strong>Naziv predmeta<\/strong><\/td>\n<td align=\"center\" width=\"86\"><strong>Semestar<\/strong><\/td>\n<td align=\"center\" width=\"64\"><strong>Status<\/strong><\/td>\n<td align=\"center\" width=\"69\"><strong>\u010casovi<\/strong><\/td>\n<td align=\"center\" width=\"58\"><strong>ESPB<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr align=\"left\">\n<td colspan=\"6\"><strong>Prva godina<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Metodologija nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog rada<\/td>\n<td align=\"center\">Prvi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Statistika za istra\u017eiva\u010de u oblasti biomedicinskih nauka (bazi\u010dni kurs)<\/td>\n<td align=\"center\">Prvi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">4<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Istra\u017eiva\u010dka etika<\/td>\n<td align=\"center\">Prvi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">1+1<\/td>\n<td align=\"center\">1<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Eseji i prezentacije individualnog rada kandidata, publikovanje<\/td>\n<td align=\"center\">Prvi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">3+10<\/td>\n<td align=\"center\">10<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Rotacije izme\u0111u istar\u017eiva\u010dkih jedinica<\/td>\n<td align=\"center\">Prvi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">10<\/td>\n<td align=\"center\">10<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof.\u00a0D. Ne\u0161i\u0107<br \/>\nProf.\u00a0D. Matanovi\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Mehanizmi odgovora organizma na fizi\u010dku aktivnost<\/td>\n<td align=\"center\">Drugi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof.\u00a0S. Mazi\u0107<br \/>\nProf. M. Dekleva<\/td>\n<td align=\"center\">Ispitivanja funkcionalne i motorne sposobnosti<\/td>\n<td align=\"center\">Drugi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. Lj. Konstantinovi\u0107<br \/>\nProf. D. Radovanovi\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Klini\u010dki sindromi i stanja u oblasti medicine sporta i fizi\u010dke aktivnosti<\/td>\n<td align=\"center\">Drugi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Eseji i prezentacije individualnog rada kandidata, publikovanje<\/td>\n<td align=\"center\">Drugi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">4+5<\/td>\n<td align=\"center\">10<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Rotacije izme\u0111u istar\u017eiva\u010dkih jedinica<\/td>\n<td align=\"center\">Drugi<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">0+5<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td colspan=\"6\"><strong> Druga godina<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. D. \u017diki\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Biofizi\u010dke i anatomske osnovi ljudskih pokreta<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. N. Draga\u0161evi\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Motorna kontrola i motorno u\u010denje<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. Lj. Konstantinovi\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Modulacija motornih sposobnosti i nove tehnologije<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. S. Mazi\u0107<br \/>\nProf. I. Nedeljkovi\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Faktori funkcionalne sposobnosti i fizi\u010dke aktivnosti<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. D. Radovanovi\u0107<br \/>\nProf. P. Brki\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Specifi\u010dnosti adaptacije organizma u razli\u010ditim sportskim disciplinama<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. M. \u0160umarac<br \/>\nProf. M. \u0110eli\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Istra\u017eivanje odgovora endokrinog sistema na fizi\u010dku aktivnost<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. V. Trajkovi\u0107<br \/>\nProf. M. \u0110eli\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Prilago\u0111avanje imunskog sistema na fizi\u010dku aktivnost<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. Lj. Konstantinovi\u0107<br \/>\nProf. D. Ne\u0161i\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Fizi\u010dka aktivnost i starenje<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. A. Bogdanovi\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Reparativna i regenerativna medicina<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. O. Stojkovi\u0107<\/p>\n<p>Prof. Lj. Lukovi\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Genetski aspekti fizi\u010dke aktivnosti<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. N. Mari\u0107 Bojovi\u0107<br \/>\nDoc. I. Panti\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Fizi\u010dka aktivnost i mentalno zdravlje<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\">Prof. S. Mazi\u0107<\/td>\n<td align=\"center\">Bazi\u010dni aspekti nutricije, suplementacije i dopinga u sportu i fizi\u010dkoj aktivnosti<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">I<\/td>\n<td align=\"center\">3+0<\/td>\n<td align=\"center\">5<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Eseji i prezentacije individualnog rada kandidata, publikovanje<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">5+20<\/td>\n<td align=\"center\">10<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Izrada doktorske disertacije<\/td>\n<td align=\"center\">Tre\u0107i<br \/>\n\u010cetvrti<\/td>\n<td colspan=\"2\" align=\"center\">Studijski istra\u017eiva\u010dki rad<\/td>\n<td align=\"center\">15<br \/>\n15<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Eseji i prezentacije individualnog rada kandidata, publikovanje<\/td>\n<td align=\"center\">\u010cetvrti<\/td>\n<td align=\"center\">O<\/td>\n<td align=\"center\">5+20<\/td>\n<td align=\"center\">15<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td colspan=\"6\" align=\"left\"><strong>Tre\u0107a godina<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"left\"><\/td>\n<td align=\"center\">Izrada doktorske disertacije<\/td>\n<td align=\"center\">Peti<br \/>\n\u0160esti<\/td>\n<td colspan=\"2\" align=\"center\">Studijski istra\u017eiva\u010dki rad<\/td>\n<td align=\"center\">60<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p style=\"text-align: justify;\"><\/div>\n<p>Reparativna i regenerativna medicina je nova nau\u010dna oblast medicinskih nauka. Primena ove oblasti u medicini sporta sa motornim ve\u0161tinama zauzima sve ve\u0107i deo, naro\u010dito kod sportskih povreda, le\u010denje mati\u010dnim \u0107elijama, hiperbari\u010dnoj medicini. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, bolje upoznati novine iz oblasti savremenih metoda regeneracije i reparacije tkiva kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene.<\/p>\n<\/div><\/div>\n<p><strong>1. Metodologija nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog rada<\/strong> <strong>(5 ESPB):<\/strong><\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Uvod u nau\u010dni rad<\/li>\n<li>Napisati, objaviti, prezentovati i vrednovati nau\u010dno delo<\/li>\n<li>Informatika za istra\u017eiva\u010de u oblasti medicinskih nauka<\/li>\n<li>Izborni predmet (od 3 izborna predmeta student slu\u0161a 1 predmet od zna\u010daja za za svoje istra\u017eivanje):\n<ul>\n<li>Epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja u medicini<\/li>\n<li>Eksperimentalna metodologija nau\u010dnog istra\u017eivanja-dobra laboratorijska praksa<\/li>\n<li>Klini\u010dka istra\u017eivanja u medicini<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>2. Statistika za istra\u017eiva\u010de u oblasti biomedicinskih nauka (bazi\u010dni kurs) (4 ESPB),<\/strong><\/p>\n<p><strong>3. Istra\u017eiva\u010dka etika (1 ESPB).<\/strong><\/p>\n<p><strong>4. Eseji i prezentacije individualnog rada kandidata, publikovanje (10 ESPB),<\/strong><\/p>\n<p><strong>5. Rotacije izme\u0111u istra\u017eiva\u010dkih jedinica (10 ESPB).Metodologija nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog rada (5 ESPB).<\/strong><\/p>\n<div class=\"su-heading su-heading-style-default su-heading-align-left\" id=\"\" style=\"font-size:15px;margin-bottom:20px\"><div class=\"su-heading-inner\">U drugom semestru, u okviru modula Primenjena istra\u017eivanja u medicini sporta i motornim ve\u0161tinama nalaze se tri obavezna predmeta i dve obavezne aktivnosti (30 ESPB ukupno):<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>1. Mehanizmi odgovora organizma na fizi\u010dku aktivnost (5 ESPB),<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">Fizi\u010dka aktivnost je va\u017ean stimulus organizma i zbog toga istra\u017eivanja adaptivnih mehanizama predstavljaju bazi\u010dna istra\u017eivanja u ovoj oblasti. Adaptivni odgovor organizma na fizi\u010dku aktivnost zavisi od vi\u0161e faktora: pola, rase, uzrasta (deca, stari&#8230;), utreniranosti (sportisti i nesportisti), stanja organizma (trudno\u0107a), bolesti (prisustvo ili odsustvo). Zbog ovako kompleksnog istra\u017eiva\u010dkog problema, istra\u017eivanja adaptivnih mehanizama odgovora na fizi\u010dku aktivnost, zahtevaju integrativni pristup. Zato je cilj ovog predmeta da sagleda adaptivne mehanizme iz svih uglova i objasni studentima osnovne i potencijalne mehanizme odgovora organizma na fizi\u010dku aktivnost. Studenti \u0107e tako biti osposobljeni za samostalno uo\u010davanje nau\u010dnih problema u ovoj oblasti i njihovo re\u0161avanje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sadr\u017eaj predmeta: Akutni odgovor i adaptacija organskih sistema na povremenu ili kontinuiranu fizi\u010dku aktivnost kod zdravih, sportista i bolesti i stanja koja naru\u0161avaju fizi\u010dku aktivnost. Adaptaciji kardiovaskularnog sistema, Adaptacija mi\u0161i\u0107no skeletnog sistema, Adaptacija respiratornog sistema, Adaptacija humoralnog sistema, Adaptacija imunskog sistema, Energetski izvori za mi\u0161i\u0107nu kontrakciju, Ishrana i suplementacija. Specifi\u010dnosti odgovora organskih sistema na povremenu ili kontinuiranu fizi\u010dku aktivnost u odnosu na pol (mu\u0161ki, \u017eenski), u razli\u010ditim \u017eivotnim dobima (deca, stari) i fiziolo\u0161kim stanjima (trudno\u0107a, laktacija).<\/p>\n<p><strong>Rukovodilac: <\/strong>Prof.\u00a0D. Ne\u0161i\u0107, Prof.\u00a0D. Matanovi\u0107<\/p>\n<p><strong>Nastavnici: <\/strong>\u00a0Prof.dr Sanja Mazi\u0107, Prof. dr Dejan Ne\u0161i\u0107, Prof. dr Dragana Matanovi\u0107,\u00a0 Prof.dr Aleksandra Isakovi\u0107, Prof. dr Predrag Brki\u0107, Prof. dr Du\u0161an Mitrovi\u0107, Prof dr Ljiljana \u0160\u0107epanovi\u0107, Prof dr Aleksandra Ra\u0161i\u0107 Markovi\u0107, Doc. dr Dragan Hrn\u010di\u0107, Doc.dr Igor Panti\u0107,\u00a0 Prof. dr Marina \u0110eli\u0107, Prof. dr Oliver Stojkovi\u0107, Prof.dr Branko Jakovljevi\u0107, Prof dr Milica Dekleva, Prof.dr Ljubica Konstantinovi\u0107.<\/p>\n<p><strong>Tema predavanja<\/strong>:<\/p>\n<ol>\n<li>Definicija i tipovi fizi\u010dke aktivnosti. Akutni odgovor i adaptacija na razli\u010dite tipove fizi\u010dke aktivnosti, 2p<\/li>\n<li>Metaboli\u010dki sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije ,2p<\/li>\n<li>Nervni sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije,2p<\/li>\n<li>Mi\u0161i\u0107no skeletni sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije, 2p<\/li>\n<li>Kardiovaskularni sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije, 2p<\/li>\n<li>Respiracijski sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije, 2p<\/li>\n<li>Gastrointerstinalni sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije, 2p<\/li>\n<li>Urinarni sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije, 2p<\/li>\n<li>Hematopoezni sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije, 2p<\/li>\n<li>Humoralni sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije, 2p<\/li>\n<li>Imunski sistem i fizi\u010dka aktivnost &#8211; istra\u017eivanje mehanizama akutnog odgovora i adaptacije, 2p<\/li>\n<li>Mehanizmi uticaja kratkotrajne i redovne fizi\u010dke aktivnosti na mentalno zdravlje, 2p<\/li>\n<li>Primenjena istra\u017eivanja genskih predispozicija i adaptacija na fizi\u010dku aktivnost, 2p<\/li>\n<li>Specifi\u010dnosti odgovora organskih sistema na fizi\u010dku aktivnost u odnosu na pol, 2p<\/li>\n<li>Specifi\u010dnosti odgovora organskih sistema na fizi\u010dku aktivnost u razli\u010ditim \u017eivotnim dobima, 2p<\/li>\n<li>Specifi\u010dnosti odgovora organskih sistema na fizi\u010dku aktivnost u trudno\u0107i i tokom laktacije, 2p<\/li>\n<li>Mahanizmi dejstva ergogenih sredstva na fizi\u010dku sposobnost, 2p<\/li>\n<li>Mehanizmi akutnog odgovora i adaptacija organskih sistema na fizi\u010dku aktivnost kod hroni\u010dnih nezaraznih oboljenja, 2p<\/li>\n<li>Mehanizmi akutnog odgovora i adaptacija organskih sistema na fizi\u010dku aktivnost kod bolesti i stanja koja naru\u0161avaju funkcionalnu sposobnost i motori\u010dke sposobnosti, 2p<\/li>\n<li>Adaptacija organskih sistema na povremenu ili redovnu fizi\u010dku aktivnost kod sportista, 2p<\/li>\n<li>Mehanizmi akutnog odgovora i adaptacija organskih sistema na povremenu ili redovnu fizi\u010dku aktivnost u izmenjenim ambijentalnim uslovima &#8211; hipobarija, 2p<\/li>\n<li>Mehanizmi akutnog odgovora i adaptacija organskih sistema na povremenu ili redovnu fizi\u010dku aktivnost u izmenjenim ambijentalnim uslovima &#8211; hiperbarija, 2p<\/li>\n<li>Ispitivanje modaliteta odr\u017eavanja telesne mase kod sportova koji se takmi\u010de u te\u017einskim kategorijama, 2p<\/li>\n<li>Biohemijski aspekti zamora i sindroma prenaprezanja, 2p<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"text-align: justify;\"><\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>2. Ispitivanja funkcionalne i motorne sposobnosti (5 ESPB),<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">U okviru nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dog polja medicine sporta sa motornim ve\u0161tinama, va\u017ean deo zauzimaju funkcionala testiranja i ispitivanje motornih sposobnosti. Naro\u010dito su va\u017ena sa aspekta nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog rada, gde na osnovu odre\u0111enih parametara funkcionalnih i motornih sposobnosti mogu da se objasne mnogi doga\u0111aji u vezi sa odgovorom organizma na fizi\u010dku aktivnost. Zato je va\u017eno da studenti doktorskih studija, ovog modula budu upoznati sa mogu\u0107nostima funkcionalnih testiranja i ispitivanja motornih sposobnosti. Ova znanja bi studenti mogli da primene u svom daljem nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkom radu.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Metode procene antropometrijskih parametara. Metode procene nutritivnog i hormonskog statusa. Ispitivanje bioenergetskog metabolizma, ispitivanje parametara anaerobnog i aerobnog metabolizma. Ispitivanje genetskog statusa. Ispitivanje imunskog statusa. Ispitivanje funkcije kardiorespiratornog sistema. Ispitivanje funkcije mi\u0161i\u0107no skeletnog sistema. Principi selekcije parametara i testova mi\u0161i\u0107no skeletne funkcije. Klini\u010dke i kinemati\u010dke metode procene motorne sposobnosti. Zna\u010daj savremenih neurofiziolo\u0161kih i metoda vizuelizacije u ispitivanju motornih sposobnosti. Psihosocijalna procena u ispitivanju funkcionalnih i motornih sposobnosti. Doping kontrola.<\/p>\n<p><strong>Rukovodilac: <\/strong>Prof. Dr Sanja Mazi\u0107,\u00a0Prof.dr Milica Dekleva<\/p>\n<p><strong>Nastavnici: <\/strong>Prof. Dr Sanja Mazi\u0107,<strong>\u00a0<\/strong>Prof.dr Milica Dekleva, Prof. dr Dragana Matanovi\u0107, Prof. dr Ljubica Konstantinovi\u0107, Prof.dr Vladimir Ili\u0107, Prof. dr Aleksandra Isakovi\u0107, Prof. dr Aleksandra Ra\u0161i\u0107 Markovi\u0107, Prof. dr Milo\u0161 Makismovi\u0107, Prof. dr Dejan Ne\u0161i\u0107, Doc.dr Vera Zdravkovi\u0107, Prof.dr Brana Milnekovi\u0107, Prof dr Mirajan \u0160umarac, Prof. dr Vladimir Trajkovi\u0107, Prof. dr Branislav Milovanovi\u0107, Doc.dr Aleksandra Vidakovi\u0107, Prof. Nikola Toplica Stojanovi\u0107, Prof.dr Dejan Popovi\u0107, Prof dr Milica Lazovi\u0107, Prof. dr \u0110or\u0111ije \u0160aranovi\u0107, Prof.dr Oliver Stojkovi\u0107, Doc.dr Olivera Vukovi\u0107, Prof.dr Dragan Radovanovi\u0107<\/p>\n<p><strong>Tema predavanja:<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>Komponente funkcionalne sposobnosti, 2p<\/li>\n<li>Periferni i centralni mehanizmi motorne sposobnosti. Uticaj bola na motori\u010dke sposobnosti, 2p<\/li>\n<li>Metode procene stepena fizi\u010dke aktivnosti, 2p<\/li>\n<li>Parametri energetskog metabolizma &#8211; istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene, 2p<\/li>\n<li>Biohemijske analize krvi i urina &#8211; istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene kod fizi\u010dki aktivnih osoba, 2p<\/li>\n<li>Vodeno-elektrolitski status &#8211; istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene kod fizi\u010dki aktivnih osoba, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene nutritivnog statusa fizi\u010dki aktivnih osoba, 2p<\/li>\n<li>Telesna kompozicija &#8211; istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene kod fizi\u010dki aktivnih i osoba, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene biolo\u0161ke i hronolo\u0161ke starosti, 2p<\/li>\n<li>Ergometrija u proceni kardiorespiratornog sistema kod fizi\u010dki aktivnih osoba, 2p<\/li>\n<li>Ergospirometrija u proceni kardiorespiratornog sistema kod fizi\u010dki aktivnih osoba, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene funkcije respiracijskog sistema fizi\u010dki aktivnih osoba, 2p<\/li>\n<li>Hormonski status fizi\u010dki aktivnih osoba &#8211; istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene, 2p<\/li>\n<li>Imunski status fizi\u010dki aktivnih osoba &#8211; istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene, 2p<\/li>\n<li>Funkcija autonomnog nervnog sistema fizi\u010dki aktivnih osoba &#8211; istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode procene, 2p<\/li>\n<li>ICF &#8211; Internacionalna klasifikacija funkcionisanja onesposobljenosti i zdravlja, 2p<\/li>\n<li>Kriterijumi za paraolimpijsku kategorizaciju &#8211; Klasifikacija MOK, Me\u0111unarodnog Olimpijskog Komiteta, 2p<\/li>\n<li>Principi selekcije parametara i testova motorne sposobnosti. Procena poreme\u0107aja hoda i balansa, 2p<\/li>\n<li>Kinemati\u010dke metode procene motorne sposobnosti, 2p<\/li>\n<li>Klini\u010dka funkcionalna procena lokomotornog aparata, 2p<\/li>\n<li>Zna\u010daj savremenih neurofiziolo\u0161kih i metoda vizuelizacije u ispitivanju motornih sposobnosti, 2p<\/li>\n<li>Metode vizuelizacije u proceni lokomotornog aparata, 2p<\/li>\n<li>Metode procene genetskih faktora koji uti\u010du na elemente funkcionalne sposobnosti, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eiva\u010dke i klini\u010dke metode psiholo\u0161ke procene fizi\u010dki aktivnih osoba i sportista, 2p<\/li>\n<li>Eti\u010dki i medikolegalni aspekti primene ergogenih sredstava u sportu.<\/li>\n<li>Specifi\u010dnosti farmakoterapije kod sportista, 2p<\/li>\n<\/ol>\n<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>3. Klini\u010dki sindromi i stanja u oblasti medicine sporta i fizi\u010dke aktivnosti (5 ESPB),<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Jedan veliki deo istra\u017eivanja u medicini sporta sa motornim ve\u0161tinama zauzima pristup &#8220;ve\u017ebanje je lek&#8221; (ili eng., exercise is medicine). Koliko fizi\u010dka aktivnost ima pozitivan ili negativan efekat na zdravlje pacijenata, kao i \u010dinjenicu da li moduli\u0161e odgovor standardne terapije oboljenja, predmet je mnogobrojnih stru\u010dnih i nau\u010dnih debata. Zato je va\u017eno da se celo ovo polje istra\u017eivanja, pribli\u017ei studentima doktorskih studija kako bi oni dobili nova znanja o tome kako fizi\u010dka aktivnost uti\u010de na odre\u0111ene klini\u010dke sindrome i stanja u oblasti medicine sporta.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Upoznavanje sa dijagnosti\u010dkim principima i terapijskim intervencijama kod klini\u010dkih sindroma i stanja u oblasti sporta i fizi\u010dke aktivnosti. Povrede u sportu, mehanizmi i specifi\u010dnosti vezane za pojedine sportske discipline. Akutne i hroni\u010dne bolesti sportista Poreme\u0107aji svesti kod sportista. Iznenadna sr\u010dana smrt. Sindrom zamora u sportista. Zna\u010daj fizi\u010dke aktivnosti u o\u010duvanju zdravlja i kontroli faktora rizika za hroni\u010dne nezarazne bolesti). Bolesti i povrede koje naru\u0161avaju fizi\u010dku aktivnost. Zna\u010daj fizi\u010dke aktivnosti u hroni\u010dnim nezaraznim bolestima (kardiovaskularne, \u0161e\u0107erna bolest). Specifi\u010dnosti sportske i fizi\u010dke aktivnosti u onesposobljenih osoba.<\/p>\n<p><strong>Rukovodilac:<\/strong> Prof. dr Ljubica Konstantinovi\u0107, Prof. dr Dragan Radovanovi\u0107<\/p>\n<p><strong>Nastavnici: <\/strong>Prof.dr Ljubica Konstantinovi\u0107, Prof.dr Dragan Radovanovi\u0107, Prof.dr Sanja Mazi\u0107, Doc.dr Dragana \u0106irovi\u0107, Prof.dr Ivana Petroni\u0107 Markjovi\u0107, Prof. dr Dejan Ne\u0161i\u0107, Prof.dr Mirjana \u0160umarac, Prof.dr Aleksandra Joti\u0107, Prof.dr Milica Lazovi\u0107, Prof.dr Dragana Matanovi\u0107, doc.dr Nata\u0161a Mujovi\u0107, Doc.dr Emilija Dubljanin Raspopovi\u0107, Prof. dr Na\u0111a Mari\u0107, Prof.dr Aleksandra Aran\u0111elovi\u0107, Prof. dr Danica Gruji\u010di\u0107. Doc. dr Vladimir \u017dugi\u0107, Prof. dr Marina \u0110urovi\u0107 Nikoli\u0107, Doc.dr Mirko Graji\u0107, Prof. dr Milisav \u0106utovi\u0107, Prof. Dejan Popovi\u0107<\/p>\n<p><strong>Teme predavanja:<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li>Primenjena istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji hroni\u010dnih nezaraznih bolesti, 2p<\/li>\n<li>Savremena istra\u017eivanja u oblasti kineziologije, 2p<\/li>\n<li>Sportske aktivnosti u rehabilitaciji odraslih i dece,2p<\/li>\n<li>Primenjena istra\u017eivanja programa ve\u017ebanja koji doprinose pravilnom rastu i razvoju dece,2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja specifi\u010dnosti ve\u017ebanja kod starih osoba, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji metaboli\u010dkih oboljenja, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji obolelih od dijabetesa, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji obolelih od kardiovaskularnih bolesti, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji obolelih od hipertenzije , 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji obolelih od respiratornih bolesti, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji mentalnih oboljenja, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji obolelih od osteoporoze, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji obolelih od malignih bolesti, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u prevenciji i terapiji obolelih od neurolo\u0161kih oboljenja,2p<\/li>\n<li>Primenjena istra\u017eivanja fizi\u010dke aktivnosti u terapiji osoba sa motornom i kognitivnom onesposobljeno\u0161\u0107u, 2p<\/li>\n<li>Specifi\u010dnosti sportske i fizi\u010dke aktivnosti kod funkcionalno onesposobljenih osoba, 2p<\/li>\n<li>Ispitivanje uloge fizi\u010dkog napora na naju\u010destalije akutne i hroni\u010dne bolesti kod sportista,2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja mehanizama nastanka iznenadne sr\u010dane smrti u sportu, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja mehanizama nastanka poreme\u0107aja svesti kod sportista, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja oboljenja disajnih puteva izazvanih naporom, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja mahanizma nastanka \u017eenske sportske trijade i poreme\u0107aja reproduktivnog sistema kod sportistkinja, 2p<\/li>\n<li>Klini\u010dka istra\u017eivanja uzroka i terapije sindroma zamora i prenaprezanja kod sportista, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanje faktora razika za nastanak povreda u sportu, mehanizmi i specifi\u010dnosti vezane za pojedine sportske discipline, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanje savremenih terapijskih pristupa u rehabilitaciji sportskih povreda, 2p<\/li>\n<li>Bazi\u010dna i klini\u010dka istra\u017eivanja uticaja balneofaktora na funkcionalnu sposobnost, 2p<\/li>\n<li>Istra\u017eivanja bioregenerativnih metoda u terapiji oboljenja i povreda lokomotornog aparata, 2p<\/li>\n<li>Nove tehnologije u modulaciji motorne onesposobljenosti, 2p<\/li>\n<\/ol>\n<\/div><\/div>\n<p style=\"padding-left: 30px;\"><strong>4. Eseji i prezentacije individualnog rada kandidata, publikovanje (10 ESPB),<\/strong><\/p>\n<p style=\"padding-left: 30px;\"><strong>5. Rotacije izme\u0111u istar\u017eiva\u010dkih jedinica (5 ESPB).<\/strong><\/p>\n<div class=\"su-heading su-heading-style-default su-heading-align-left\" id=\"\" style=\"font-size:15px;margin-bottom:20px\"><div class=\"su-heading-inner\">U tre\u0107em semestru, studenti biraju jedan izborni predmet sa spiska i po\u010dinju izradu doktorske disertacije (30 ESPB ukupno):<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>1. Biofizi\u010dke i anatomske osnovi ljudskih pokreta (5 ESPB),,<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">Biofizi\u010dke i anatomske osnovi ljudskih pokreta predstavljaju posebnu oblast istra\u017eivanja. Specifi\u010dnosti ovog polja su primena fizi\u010dkih zakona, matemati\u010dkih jedna\u010dina, osnova mehanike i anatomije u obja\u0161njenju parametra pokreta mi\u0161i\u0107no-skeletnog sistema ali i kardiovaskularnog i drugih sistema tokom fizi\u010dke aktivnosti. O\u010dekuje se da studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, budu osposobljeni za dizajniranje i izvo\u0111enje razli\u010ditih tipova savremenih bazi\u010dnih i klini\u010dkih istra\u017eivanja biofizi\u010dkih i anatomskih osnova pokreta kod zdravih, sportista i kod bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Osnovi mehanike (vektor, brzina, ubrzanje, centar mase, sila, moment sile). Poluga. Sistem poluga. Osnovi rotacionog kretanja (ugaona brzina, ugaono ubrzanje, frekvencija). Dinamika protoka fluida. Kretanje u fluidu. Rad i snaga. Biomehani\u010dka analiza. Morfologija i funkcija zglobova gornjeg ekstremiteta (grudnoklju\u010dni i natple\u0107noklju\u010dni zglob, zglob ramena, lakta i ru\u010dja), kao i dejstvo pojedinih mi\u0161i\u0107a na njih. Morfologija i funkcija zglobova donjeg ekstremiteta (zglob kuka, kolena, donji i gornji sko\u010dni zglob i popre\u010dni zglob no\u017eja), kao i dejstvo pojedinih mi\u0161i\u0107a na njih. Patolo\u0161ki procesi koji dovode do delimi\u010dne ili nepotpune pokretljivosti zglobova gornjeg i donjeg ekstremiteta. Korelacija radiografskog nalaza sa klini\u010dkom slikom kod pacijenata sa ograni\u010denim pokretima u zglobu.<\/div><\/div>\n<div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>2. Motorna kontrola i motorno u\u010denje,<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">Pokreti tokom fizi\u010dke aktivnosti su omogu\u0107eni zahvaljuju\u0107i udru\u017eenosti vi\u0161ih nervnih funkcija motorne kore ali i motornog u\u010denja. Ovo je jedno novo polje istra\u017eivanja, nedovoljno ispitivano, i otvoreno za mnogobrojna istra\u017eivanja kako na \u017eivotinjama, tako i na humanoj populaciji ali i uklju\u010divanje novih informacionih tehnologija. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, biti upoznati sa teoretskim i analiti\u010dkim sredstvima neophodnim za istra\u017eivanje procesa i mehanizama koji se nalaze u osnovi izvo\u0111enja pokreta, motorne kontrole i motornog u\u010denja, kao i sa metodama istra\u017eiva\u010dkog rada u oblasti motorne kontrole i motornog u\u010denja kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene.<br \/>\nSadr\u017eaj predmeta: Fiziologija izvo\u0111enja pokreta, motorne kontrole i motornog u\u010denja. Strukturalna i integrativna organizacija motornog sistema. Osnovne karakteristike motornog u\u010denja. Faze motornog u\u010denja. Vrste motornog u\u010denja. Plasticitet senzomotornog sistema i zna\u010daj u motornom u\u010denju. Kriti\u010dni faktori motornog u\u010denja. Instrumenti za istra\u017eivanje motorne kontrole u humanoj populaciji (registrovanje pokreta, analiza biomehani\u010dkih signala. Metode transkranijalne magnetne stimulacije, posturografije, elektromioneurografije, funkcionalne magnetne rezonance, analize hoda u istra\u017eivanju propriocepcije, izvo\u0111enja pokreta i motornog u\u010denja. Specifi\u010dnosti dizajna istra\u017eiva\u010dkih studija u motornoj kontroli i motornom u\u010denju.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>3. Modulacija motornih sposobnosti i nove tehnologije,<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Upravo iz \u010dinjenice da motorne sposobnosti zavise od raznih faktora (uzrasta, pola, utreniranosti, itd&#8230;.), i da fizi\u010dka aktivnost moduli\u0161e motorne sposobnosti, va\u017eno je istra\u017eiti da li primena novih tehnologija poma\u017ee u modulaciji ovog odgovora. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, biti upoznati sa aktuelnim fundamentalnim i primenjenim istra\u017eivanjima u oblasti modulacije motornih sposobnosti posebno u primeni novih tehnologija u sportskoj medicini i fizi\u010dkoj aktivnosti.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Fiziolo\u0161ke osnove razli\u010ditih na\u010dina modulacije motornih sposobnosti tokom sticanja i razvoja motornih ve\u0161tina kao i kod stanja naru\u0161enih motornih sposobnosti i fizi\u010dke aktivnosti usled povreda ili bolesti. Faze razvoja motornih ve\u0161tina. Faktori koji uti\u010du na uspe\u0161nost modulacije u slo\u017eenom bio-psihosocijalnom modelu zdravlja i bolesti. Specifi\u010dnost modulacije motornih sposobnosti kod vrhunskih sportista. Senzomotorni trening. Kineziterapijske tehnike modulacije. Tehnike facilitacije u inicijalnim i kasnim fazama modulacije motornih sposbnosti. Mogu\u0107nosti savremenih tehnologija iz oblasti biomedicinskog in\u017einjeringa i neinvazivne kortikalne stimulacije u modulaciji motornih sposobnosti: transkranijalna magnetna stimulacija, mehatronika i robotika. Zna\u010daj savremenih tehnologija u proceni motornih sposobnosti. Specifi\u010dnosti dizajna istra\u017eiva\u010dkih studija u oblasti modulacije motornih sposobnosti i novih tehnologija.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>4. Faktori funkcionalne sposobnosti i fizi\u010dke aktivnosti,<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Funkcionalna sposobnost organizma zavisi od vi\u0161e faktora: pola, rase, uzrasta (deca, stari&#8230;), utreniranosti (sportisti i nesportisti), bolesti (prisustvo ili odsustvo). Zbog ovako kompleksnih faktora funkcionalne sposobnosti i fizi\u010dke aktivnosti, istra\u017eivanja u ovoj oblasti imaju sve ve\u0107i prostor u stru\u010dnoj i nau\u010dnoj javnosti. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, biti upoznati sa primenom savremenih metoda ispitivanja faktora koji uti\u010du na funkcionalne sposobnosti kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Tipovi fizi\u010dke aktivnosti. Posebnosti sportske aktivnosti. Determinante fizi\u010dke forme. Antropometrijske osobine i telesna konstitucija. Mi\u0161i\u0107na snaga i mi\u0161i\u0107na izdr\u017eljivost. Fleksibilnost. Funkcionalna sposobnost kardiovaskularnog sistema. Aerobna sposobnost i faktori koji uti\u010du na aerobnu sposobnost. Faktori spolja\u0161nje sredine, uticaj hematopoeznog, endokrinog, imunog, nervnog, respiratornog, kardiovaskularnog i mi\u0161i\u0107no skeletnog sistema. Funkcionalna sposobnost kod zdravih, sportista i kod bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>5. Specifi\u010dnosti adaptacije organizma u razli\u010ditim sportskim disciplinama,<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Dobro je poznato u stru\u010dnoj i nau\u010dnoj javnosti da, adaptivni mehanizmi organizma na kontinuiranu fizi\u010dku aktivnost zavise i od vrste sporta. Sve ve\u0107a pa\u017enja u nau\u010dnoj javnosti se poklanja ispitivanjima mehanizama koji su specifi\u010dni za odre\u0111enu vrstu sporta, odnosno tip fizi\u010dke kativnosti, kao i prednosti i mane odre\u0111ene vrste fizi\u010dke aktivnosti. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, biti osposobljeni za sagledavanje ogromnog varijeteta sportova i sportskih disciplina, kao i da \u0107e mo\u0107i da postave istra\u017eiva\u010dke ciljeve iz kojih \u0107e, adekvatnim nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkim postupcima, doneti zaklju\u010dke koji se mogu primeniti za dizajniranje adekvatnih programa aktivnosti u cilju optimalne pripreme organizma za postizanje vrhunskih rezultata.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Podela sportskih disciplina. Osnovne karakteristike pojedinih sportskih disciplina. Specifi\u010dnosti fiziolo\u0161kih mehanizama u adaptaciji organizma na sportske aktrivnosti. Specifi\u010dnosti adaptacije na razli\u010ditu u\u010destalost, intenzitet, trajanja i tip fizi\u010dke aktivnosti. Fiziologija mi\u0161i\u0107nog pokreta. Motorna kontrola pokreta. Bioenergetika mi\u0161i\u0107nog rada kod sportskih aktivnosti. Specifi\u010dnosti prilago\u0111avanja organskih sistema na aerobne i anaerobne fizi\u010dke aktivnosti. Faze motornog treninga. Faktori motornog treninga. Zna\u010daj posebnih uslova u kojima se odvija sportska aktivnost (ambijentalni, za\u0161titna oprema, sistem treninga i takmi\u010denja).<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>6. Istra\u017eivanje odgovora endokrinog sistema na fizi\u010dku aktivnost,<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Bolesti endokrinog sistema, kao \u0161to su gojaznost i metaboli\u010dki sindrom, \u0161e\u0107erna bolest, i dr., dobijaju pandemijski karakter. Fizi\u010dka aktivnost je mera prevencije ali i terapije, koja nije dala zadovoljavaju\u0107e rezultate, i iz ovog razloga su nova istra\u017eivanja u ovoj oblasti neophodna. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, biti osposobljeni za dizajniranje i izvo\u0111enje razli\u010ditih tipova savremenih bazi\u010dnih i klini\u010dkih istra\u017eivanja mehanizama odgovora endokrinog sistema na akutnu i hroni\u010dnu fizi\u010dku aktivnost, potencijalnu primenu fizi\u010dke aktivnosti u terapijskim intervencijama poreme\u0107aja endokrinog odgovora kod zdravih, sportista i kod bolesti i stanja kod kojih je fizi\u010dka aktivnost naru\u0161ena.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Fiziolo\u0161ke osnove odgovora endokrinog sistema tokom akutne fizi\u010dke aktivnosti. Molekularna osnova adaptivnih promena endokrinog sistema. Razvoj i oblikovanje endokrinog odgovora na kontinuiranu i intenzivnu fizi\u010dku aktivnost. Biohemijske osnove metaboli\u010dkog odgovora na fizi\u010dku aktivnost. Uloga hormona rasta u adaptivnim promenama. Adaptacija stres osovine na fizi\u010dku aktivnost. Uloga hormona masnog tkiva pre, tokom i nakon fizi\u010dke aktivnosti. Uloga oreksigenih neuropeptida pre, tokom i nakon fizi\u010dke aktivnosti. Endokrine promene kod \u017eenske sportske trijade. Hormonski disbalans i potencijalna primena fizi\u010dke aktivnosti u terapijskim intervencijama. Savremene metode ispitivanja odgovora endokrinog sistema na fizi\u010dku aktivnost.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>7. Prilago\u0111avanje imunskog sistema na fizi\u010dku aktivnost,<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Aktivni mi\u0161i\u0107i tokom fizi\u010dke aktivnosti su izvor mnogobrojnih inflamatornih i antiinflamatornih agenasa, na koje imunski sistem mora da odgovori. Zato su ispitivanja u ovoj oblasti u ekspanziji. Izborom ovog izbornog predmeta, studenti \u0107e biti osposobljeni za bolje razumevanje i usvajanje znanja o mehanizmima odgovora imunskog sistema na akutnu i hroni\u010dnu fizi\u010dku aktivnost, kao i sticanje znanja iz oblasti imunskih procesa koji se odvijaju tokom akutne fizi\u010dke aktivnosti, adaptivnog odgovora imunskog sistema na kontinuiranu fizi\u010dku aktivnost i mogu\u0107nost primene ovih saznanja u klini\u010dkoj praksi.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Gra\u0111a i funkcija imunskog sistema. Osnovni principi nespecifi\u010dne imuunosti. Osnovni principi specifi\u010dne imunosti, Citokini i adhezivni molekuli-uloga u efektorskim funkcijama i cirkulaciji \u0107elija imunskog sistema. Efektorski mehanizmi imunskog odgovora. Imunski sistem i akutna fizi\u010dka aktivnost. Uticaj vrste treninga na odgovor imunskog sistema. Adaptivne promene imunskog sitema na kontinuiranu i intenzivnu fizi\u010dku aktivnost. Laboratorijske tehnike molekularne i \u0107elijske biologije i njihova primena. Specifi\u010dnosti dizajna istra\u017eiva\u010dkih studija u oblasti prilago\u0111avanja imunskog sistema na fizi\u010dku aktivnost.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>8. Fizi\u010dka aktivnost i starenje<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Napredovanjem medicinskih nauka, \u017eivotni vek \u010doveka je produ\u017een i sve je ve\u0107a populacija starih osoba. Kvalitet \u017eivota starih osoba zavisi od njihove sposobnosti da samostalno obavljaju osnovne \u017eivotne potrebe. Fizi\u010dka kativnost ovde zauzima va\u017eno mesto. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, biti osposobljeni za bolje razumevanje aktuelnih fundamentalnih i primenjenih istra\u017eivanja u oblasti fizi\u010dke aktivnosti u gerijatrijskoj populaciji.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Upoznavanje sa fiziolo\u0161kim osnovama starenja. Promene na mi\u0161i\u0107no-skeletnom sistemu, kardio-respiratornom i neuroendokrinom sistemu. Psihosocijalne promene u gerijatrijskoj populaciji. Funkcionalnost starijih i faktori koji su od zna\u010dajnog uticaja u biopsihosocijalnom modelu zdravlja i bolesti. Fizi\u010dka aktivnost kod starijih i mehanizmi adaptacije. Metode procene funkcionalnosti i fizi\u010dke aktivnosti u gerijatrijskoj populaciji. Optimalizacija individualizacija i bezbednost fizi\u010dke aktivnosti kod starije populacije. Fizi\u010dka aktivnost i fizi\u010dko zdravlje. Fizi\u010dka aktivnost i kvalitet \u017eivota u starijih. Fizi\u010dka aktivnost u akutnim i hroni\u010dnim bolestima u gerijatrijskoj populaciji.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>9. Reparativna i regenerativna medicina<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Reparativna i regenerativna medicina je nova nau\u010dna oblast medicinskih nauka. Primena ove oblasti u medicini sporta sa motornim ve\u0161tinama zauzima sve ve\u0107i deo, naro\u010dito kod sportskih povreda, le\u010denje mati\u010dnim \u0107elijama, hiperbari\u010dnoj medicini. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, bolje upoznati novine iz oblasti savremenih metoda regeneracije i reparacije tkiva kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Poreklo i biologiji mati\u010dnih \u0107elija razli\u010ditih tkiva. Na\u010dini prikuljanja mati\u010dnih \u0107elija, kultivacija in vitro. Ciljana ekspanzija mati\u010dnih \u0107elija. Mogu\u0107nosti dobijanja &#8220;sintetskih&#8221; tkiva u laboratorijskim uslovima, studije sa takvim tkivima i \u0107elijama u procesima regeneracije i reparacije. Novi pravci za terapije mati\u010dnim \u0107elijama u skladu sa napretkom nauke o mogu\u0107nostima ekspanzije mati\u010dnih \u0107elija. Hiperbari\u010dna oksigenacija i njena primena kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene. Metode fizikalne medicine u reparaciji i regeneraciji tkiva kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene. Terapija budu\u0107nosti sportskih povreda &#8211; &#8220;sintetska&#8221; biolo\u0161kog tkiva za sanaciju o\u0161te\u0107enja nastalih usled sportskih povreda. Primena razli\u010ditih odobrenih tkivnih proizvoda kao suplementarna terapija.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>10. Genetski aspekti fizi\u010dke aktivnosti <\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Genetski aspekti fizi\u010dke aktivnosti se danas koriste da objasne razlike u adaptivnom odgovoru osoba koje su fizi\u010dki aktivne. Uloga gena je predmet istra\u017eivanja jo\u0161 od po\u010detka napretka medicine sporta sa motornim ve\u0161tinama, me\u0111utim otkri\u0107em genetskih polimorfizama omogu\u0107eno je da se ova istra\u017eivanja razvijaju. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, bolje upoznati novine iz oblasti savremenih metoda ispitivanja genetskih i molekulskih osnova fiziolo\u0161kih procesa u fizi\u010dkoj aktivnosti i sportu i mogu\u0107nosti njihove modulacije.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Razumevanje geneti\u010dke osnove kompleksnih osobina: klasi\u010dno geneti\u010dki (kvantitativno geneti\u010dke studije u porodicama i populacijama, selekcione studije na animalnim modelima) i molekularno geneti\u010dki aspekti (geneti\u010dke osnove varijabilnosti u metabolizmu masti, \u0161e\u0107era i proteina, uloga mitohondrijskih gena, studije gena-kandidata i asocijacije genskih markera du\u017e genoma). Genomski i transkriptomski prediktori trena\u017enih sposobnosti sportista. Molekularni mehanizmi remodelovanja proteoma skeletnih mi\u0161i\u0107a pod uticajem fizi\u010dke aktivnosti. Epigeneti\u010dka kontrola sportskih performansi: uloga miRNK i modifikacije strukture hromatina. Genska predispozicija za vrhunske rezultate u sportu &#8211; pregled naj\u010de\u0161\u0107ih genskih polimorfizama kod sportista. Genski doping u sportu &#8211; potencijalni geni i ciljevi. Interindividualne varijacije u odgovoru organizma na fizi\u010dku aktivnost: genetika u potrazi za individualizacijom. Genski profil vrhunskih sportista. Nau\u010dna perspektiva identifikacije sportskih talenata: eti\u010dke i dru\u0161tvene implikacije.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>11. Fizi\u010dka aktivnost i mentalno zdravlje<\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Poznato je da fizi\u010dka aktivnost doprinosi mentalnom zdravlju, ali i da je motivacija va\u017ean deo istra\u017eivanja u oblasti medicine sporta sa motornim ve\u0161tinama. Tako\u0111e, sve ve\u0107i broj studija ukazuje na zna\u010daj fizi\u010dke aktivnosti kod poreme\u0107aja mentalnog zdravlja. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, biti osposobljni za primenu savremenih metoda ispitivanja povezanosti fizi\u010dke aktivnosti i du\u0161evnog zdravlja na bazi biolo\u0161kih, psiholo\u0161kih i socijalnih teorija kod zdravih osoba, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene. Tako\u0111e, upoznavanje sa metodama ispitivanja fizi\u010dke aktivnosti kao faktora rizika vs. protektivnog faktora u etiologiji naj\u010de\u0161\u0107ih psihijatrijskih poreme\u0107aja i metoda psiholo\u0161ke podr\u0161ke i tehnika konsultativnog rada koje imaju za cilj pobolj\u0161anje individualnih performansi u domenu sporta i rekreacije.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Li\u010dnost, razvoj i karakteristike. Mehanizmima odbrane. Motivacija i tehnike za pobolj\u0161avanje motivacije. Direktni efekat fizi\u010dke aktivnosti na mentalne funkcije, pobolj\u0161nje kognitivne funkcije. Fizi\u010dka aktivnost koja poma\u017ee kontroli u sferi emocija, kognicije, kontrole pona\u0161anja. Fizi\u010dka aktivnost koja se suprotstavlja pojavi depresivnosti, uticaj na kontrolu auto i heteroagresivnog pona\u0161anja. Redovna fizi\u010dka aktivnost u atenuacija efekata starenja u hipokampusu. Pasivizacija tj. tendencija ka fizi\u010dkoj neaktivnosti kao jedan od simptoma koji su tesno povezani sa pojavom i daljim napredovanjem poreme\u0107aja. Manjak fizi\u010dke aktivnosti kao jedan od klju\u010dnih faktora porasta incidence psihijatrijskih poreme\u0107aja. Agresivnost i sport. Sportsko samopouzdanje i samocenjenje. Psiholo\u0161ki testovi i psiholo\u0161ka podr\u0161ka vrhunskih sportista. Istra\u017eiva\u010dke metode u oblasti sportske psihologije.<\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-spoiler su-spoiler-style-fancy su-spoiler-icon-plus su-spoiler-closed\" data-scroll-offset=\"0\" data-anchor-in-url=\"no\"><div class=\"su-spoiler-title\" tabindex=\"0\" role=\"button\"><span class=\"su-spoiler-icon\"><\/span>12. Bazi\u010dni aspekti nutricije, suplementacije i dopinga u sportu i fizi\u010dkoj aktivnosti <\/div><div class=\"su-spoiler-content su-u-clearfix su-u-trim\">\n<p>Nutricija i suplementacija su oblasti istra\u017eivanja koje doprinose boljim rezultatima u\u010desnika u sportu. Naro\u010dito je ovo va\u017eno sa aspekta prevencije zamora i povreda u sportu. S druge strane doping je negativna strane ove pri\u010de, gde se vrhunski rezultat posti\u017ee nedozvoljenim sredstvima u ishrani. Zato \u0107e studenti koji izaberu ovaj izborni predmet, biti osposbljeni za primenu savremenih metoda ispitivanja nutritivnih faktora i suplemenata koji uti\u010du na funkcionalne sposobnosti kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene.<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj predmeta: Savremena saznanja o elementima pravilne ishrane. Dnevne potrebe ugljenih hidrata, masti i belan\u010devina kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene, u odnosu na uzrast i pol. Dnevne potrebe vode kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene, u odnosu na uzrast i pol. Dnevne potrebe vitamina i minerala kod zdravih, sportista i bolesti i stanja kod kojih su funkcionalne i\/ili motorne sposobnosti naru\u0161ene, u odnosu na uzrast i pol. Specifi\u010dnosti ishrane i suplementacije pre, tokom i nakon treninga. Specifi\u010dnosti ishrane i suplementacije kod sportova snage i izdr\u017eljivosti, onih koji se igraju na otvorenim igrali\u0161tima i u sportskim dvoranama. Specifi\u010dnosti ishrane i suplementacije u sportovima sa ograni\u010denjem telesne mase. Specifi\u010dnosti ishrane i suplementacije tokom putovanja. Anti doping kodeks, lista zabranjenih supstanci i posledice kr\u0161enja antidoping pravila. Genski doping. Istra\u017eiva\u010dke metode u oblasti sportske nutricije i suplementacije.<\/div><\/div>\n<div class=\"su-heading su-heading-style-default su-heading-align-left\" id=\"\" style=\"font-size:15px;margin-bottom:20px\"><div class=\"su-heading-inner\">U \u010detvrtom semestru studenti nastavljaju sa izradom doktorske disertacije:<\/div><\/div>\n<p style=\"padding-left: 30px;\"><strong>1. Eseji i prezentacije individualnog rada kandidata, publikovanje (15 ESPB),<\/strong><\/p>\n<p style=\"padding-left: 30px;\"><strong>2. Izrada doktorske disertacije (15 ESPB).<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><div class=\"su-heading su-heading-style-default su-heading-align-left\" id=\"\" style=\"font-size:15px;margin-bottom:20px\"><div class=\"su-heading-inner\">\n<p style=\"text-align: justify;\">U petom i \u0161estom semestru studenti nastavljaju\/zavr\u0161avaju izradu doktorske disertacije (30 ESPB).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nakon odbranjene doktorske disertacije student sti\u010de nau\u010dno zvanje \u201e<strong>doktor medicinskih nauka<\/strong>\u201d.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><\/div><\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u0160kolske 2016\/17, upisana je prva generacija studenata ovog Modula:<\/strong><\/p>\n<div class=\"su-list\" style=\"margin-left:0px\">\n<ul>\n<li><i class=\"sui sui-user\" style=\"color:#333333\"><\/i> Marko Stojanovi\u0107<\/li>\n<li><i class=\"sui sui-user\" style=\"color:#333333\"><\/i> Stefan Rosi\u0107<\/li>\n<li><i class=\"sui sui-user\" style=\"color:#333333\"><\/i> Nikola Topalovi\u0107<\/li>\n<li><i class=\"sui sui-user\" style=\"color:#333333\"><\/i> Sead Mili\u0107evi\u0107<\/li>\n<li><i class=\"sui sui-user\" style=\"color:#333333\"><\/i> Slavica \u0110or\u0111evi\u0107 \u0160aranovi\u0107<\/li>\n<li><i class=\"sui sui-user\" style=\"color:#333333\"><\/i> Nina Stojadinovi\u0107<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Modul doktorskih akademskih studija \u2013 Primenjena istra\u017eivanja u medicini sporta i motornim ve\u0161tinama 1. Metodologija nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog rada (5 ESPB): Uvod u nau\u010dni rad Napisati, objaviti, prezentovati i vrednovati nau\u010dno delo Informatika za istra\u017eiva\u010de u oblasti medicinskih nauka Izborni predmet (od 3 izborna predmeta student slu\u0161a 1 predmet od zna\u010daja za za svoje istra\u017eivanje): Epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanjaContinue reading &rarr;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":2963,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3164"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3164"}],"version-history":[{"count":22,"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5995,"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3164\/revisions\/5995"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2963"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.medicinasporta.med.bg.ac.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}